POŠAST ČAGLJEVA U NP „KORNATI“
Već smo pisali o čagljevima u NP „Kornati“ i to najviše o onim bijelima, ali zanima nas kakva je sada situacija i što se sve poduzima da se smanji broj čagljeva u granicama NP „Kornati“, a da ne kažem da se iskorijeni, jer to uopće nije stanište čaglja. Nažalost isti je doplivao sa Dugog otoka prije par godina i pošto je uvidio da je došao na „švedski stol“, nije bilo prepreka da ne „dozovu“ i ostale članove populacije na gozbu. Prema situaciji u kojoj se našao NP „Kornati“, stvar uopće nije bezazlena, naprotiv prijeti da se drastično promijeni krajobraz parka. Znamo što je sastavni dio parka do sada bio, arhipelag otoka sa nasadima maslinika i stokom koja je tu cijelu godinu, doslovno bez nadzora i tako se prirodno sve povezalo. Ovce su te koje održavaju nasade maslinika bilo da se radi o gnojidbi ili kao „prirodni trimeri“ pokose travu oko maslina, ali i šire. Kako bismo saznali kakva je trenutno situacija najbolje nam je porazgovarati sa ravnateljem NP „Kornati“, gospodinom Šimom Ježinom. Gospodin Ježina je bez problema pristao na razgovor i iznio nam sve probleme i aktivnosti koje poduzima uprava NP-a.
Gospodine Ježina možete li nam kazati kakva je trenutno situacija u NP-u vezano po pitanju čagljeva?
- Moram odmah napomenuti da je situacija loša i izazovna, malo po malo je sve bolja,
neću kazati da je imamo potpuno pod kontrolom, ali se u zadnjih godinu dana mnogo uradilo na smanjenju čagljeva. Čagljevi su se u NP-u pojavili negdje krajem 2020. godine, ali to ništa nije bilo dokazano. Mi smo službeno sa sanitarnim i kontroliranim lovom započeli 26. ožujka 2022. godine, i u tih malo više od godinu dana odstrijeljen je 31 čagalj. Međutim mi smo poduzeli i jako puno oko monitoringa čagljeva koja je jako kompleksna priča na Kornatima. Mi pretpostavljamo i imamo neke snimke da je čagalj preplivao sa Dugog otoka. Međutim sada radimo sa našom stručnom službom, lovačkim društvima. Klasičan lov putem čeke i monitoring putem kamera, prije svega fizičkog obilaska i jako puno suradnje i razgovora sa domicilnim stanovništvom koji su mogu slobodno kazati prvi na toj „fronti“. Tako smo došli do zaključka uz pomoć moderne tehnologije o približno točnom broju čagljeva i rutama kretanja istih. Sada smo započeli mali projekt sa visoko sofisticiranim dronovima, koji infracrvenim kamerama doslovno prate te čagljeve. To je nešto što mi prvi u Hrvatskoj imamo. Čagljeva u parku nije bilo nikada i ta domaća invazivna vrsta koje na kopnu ima dosta je jednostavno doplivala do otoka, jer kao što znate na Kornatima se prakticira ekstezivno ovčarstvo. Kornati zbog svojih krških pašnjaka i ovčarstva izgleda tako kako je odavno bilo na Kornatima. Znači ovčarstvo je ključna grana poljoprivrede uz koju se čuva krajobraz i maslinarstvo koja je danas pretežno glavna i jedina poljoprivredna grana. Vrlo važno je naglasiti da imamo jako dobru suradnju sa lovačkim društvima i suradnju sa domicilnim stanovništvom. Jako puno smo u ovih godinu dana naučili o čagljevima. Da bi se to diglo na višu razinu i postigli još bolji rezultati potrebna je edukacija naših djelatnika, a i lovaca koji to rade na takvom prostoru kao što je NP. Nama su potrebne moderne tehnologije i nadam se da ćemo kroz koji mjesec „zavladati“ tim prostorom i znati točno koliko ih ima, te rute od kuda dolaze, njihova ponašanja i sve vezano za čagljeve. To je jedan ogroman posao za javnu ustanovu, koja donedavno nije uopće imala akte koji reguliraju lov, zaštitu divljači i sve što ide u vezi sa tim. Puno se moramo educirati, evo naši čuvari prirode će sada svi položiti lovačke ispite, a moramo o svemu educirati i domicilno stanovništvo. Čagalj sada tu i ne mogu kazati da ćemo ga reducirati kroz tri mjeseca. On ima svoju rutu i izgleda da se vraćaju u NP. Tu „bitku“ moramo voditi monitoringom samog Dugog otoka, jer ih tamo i na Telašćici ima jako puno i evidentno je da se njima nitko ne bavi, jer tamo je ovčarstvo sasvim drugačije, a drugačije je i lovno područje, jer to nije u granicama NP-a. nama je sve to izazov, ali mi smo u godinu dana napravili jako puno posla. Sami ljudi na Kornatima koji se bave ovčarstvom počeli su se prilagođavati uvjetima u kojima su se našli. Malo po malo sa ekstezinog oblika ovčarstva prelaze na nekakav poluekstezivni oblik, kao što su ograde, štale, eletro pastiri. Sve je to jedna priča koja će vjerojatno, bez obzira što je situacija teška, u budućnosti nešto pozitivno donijeti, jer Kornatima je ionako potreban jedan drugačiji vid tradicionalnog ovčarstva. Htjeli mi ili ne, čagalj će cijelu tu priču ubrzati. Da se razumijemo, bez ovčarstva krajolik Kornata, neće se moći zadržati. Ako izgubimo „bitku“ protiv čaglja situacija će se strašno promijeniti.
Iz svega što ste naveli, čagalj je velika prijetnja krajobrazu NP „Kornati“?
- Tako je, ako mi i domicilno stanovništvo ne obranimo ovčarstvo i tradicijske
Djelatnosti krajobraz koji poznajemo, jednostavno će se promijeniti i nestati. Naravno da se to neće dogoditi preko noći, ali sa vremenom da. To može trajati godinama, ali opet napominjem da smo postigli jako dobre rezultate u posljednjih godinu dana i zadovoljan sa tim. Uvjetno kazano ovo je za nas potpuno nova situacija, upoznajemo se sa čagljevima i sa svim novinama što su oni donijeli u NP. Čagalj radi probleme na puno mjesta, ali situacija u NP je jedinstvena za nas.
Imate li u svojim nastojanjima da zaštitite NP podršku šire zajednice, resornog ministarstva i na kraju krajeva Vlade RH?
- Apsolutno, naše ministarstvo je nama izdalo sve što nam treba i uvijek su nam na
Raspolaganju, a mi sada točno znamo što nam treba, a prije godinu dana nismo uopće znali što trebamo, jer čagljevi su nam bili potpuna nepoznanica. Sada znamo što nam treba i kako ćemo nadam se tu priču privesti kraju. U idućih godinu dana mi planiramo jako puno kroz nove načine monitoringa i samim lovcima olakšati posao. Čagalj je jako lukava i prilagodljiva životinja, a lovci sve otoke obilaze pješke i to nije lako, au ovoj priči mi moramo biti lukaviji od čaglja. Kornat je velik otok, ali čagalj je migrirao i na okolne otoke Lavsu, Piškeru, a nedavno je zamijećen i na otoku Škuj koji je sam po sebi nepristupačan za brodove, a na njemu je isto tako razvijeno ovčarstvo. Slijedeći tjedan taj otok imamo namjeru dronom snimiti, a taj dron čak ima na sebi i vabilicu i ispuštati zvukove dok oblijeće otok. Nama nije dozvoljena klasična hajka, a za nju moramo dobiti dodatne suglasnosti. Mi imamo sreću što jako dobro surađujemo sa lokalnim lovačkim društvom, jer ipak oni koliko toliko poznaju teren. Prošle godine bile su i kolege iz Slovenije koji imaju nevjerojatnu opremu, ali teren im je bio pretežak i prekompliciran i jednostavno nisu mogli ništa. Ali tu se vidjela oprema koja nas interesira i mogu kazati da je svaka suradnja bitna, jer svaki lovac može dati neki novi input u rješavanju problema. Lovci su gotovo svaki tjedan kod nas, najčešće vikendom, a i domicilno stanovništvo je angažiralo, jer svima je u interesu da se problem riješi. Jedino tako kad se svi angažiramo, od ministarstava, nas, lovaca, domicila, možemo doći do cilja, ali naravno za to će još trebati vremena. Vjerujemo da ćemo uspjeti u svojim namjerama.- zaključio nam je u ugodnom razgovoru gospodin Šime Ježina ravnatelj NP „Kornati“.
Naravno da smo morali malo popričati i sa Nevenom Krnićem predsjednikom lovačkog društva „Kamenjarka“ Pirovac koji sa svojom ekipom koristi svaki slobodan vikend kako bi otišli na Kornate. U subotu poslijepodne ih iz Murtera dočeka brod NP „Kornati“ i nakon oko sat i pol vožnje dođu na sjedište, a eventualno prije mraka i neki manji otok obiđu. Uvečer se čuje glasanje čagljeva, pa im to nekako i bude povod gdje ujutro treba krenuti u akciju. Moram napomenuti da može svatko tko želi javiti se i ići sa nama, ali naravno to treba učiniti na vrijeme, kako bismo se organizirali. Smještaj i hrana, a i prijevoz je sve u organizaciji NP „Kornati“. Iz svog osobnog iskustva moram napomenuti da je suradnja vrhunska. Sada u ovom periodu su nam u lovu i problem krpelji. Vjerovali ili ne u hodu sat do dva kroz taj krš, znao sam i po desetak krpelja skinuti sa sebe. Do sada smo uspješno odstrijelili 31 čaglja, a po našoj procjeni nekoliko jedinki je i ranjeno, ali nismo ih pronašli. Akcija lova na čagljeve se i dalje nastavlja i još jednom tko želi od kolega da se okuša u ovom vidu lova, neka se samo javi i mi ćemo u suradnji sa NP sve organizirati – zaključio jer na kraju Neven Krnić.
Nadamo se da neće doći u pitanje krajobraz NP „Kornati“, jer i sami smo svjesni da to ne bi bile ljepote koje danas privlače goste u NP „Kornati“.