Predavanje u NP Krka

1. veljače 2022. LSSKZ Web objave

PREDAVANJE O SUZBIJANJU ŠTETA OD DIVLJIH SVINJA U ZAŠTIČENOM PODRUČJU

 

 

Uz primjenu svih epidemioloških mjera i preporuka 20. siječnja 2022. godine je u organizaciji Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u konferencijskoj dvorani posjetiteljskog centra u Laškovici, održano predavanje „Divlje svinje i kako spriječiti štete na poljoprivrednim kulturama“. Glavni gost i predavač je bio prof. dr. sc. Krešimir Krapinec sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Lokalno stanovništvo koje je došlo na predavanje, je upoznato kroz ilustrativnu prezentaciju sa načinima zaštite poljoprivrednih površina od divljih svinja i suzbijanja šteta koje nanose poljoprivrednim kulturama.

Repelent je sredstvo koje svojim karakterističnim, neugodnim mirisom odbija divlje svinje od branjenih površina: usjeva, oranica, voćnjaka, vinograda i ostalih poljoprivrednih i obradivih površina. Repelent ne ubija divlje svinje niti im šteti, već ih svojim mirisom tjera s branjenog područja. Postupak ispravne i učinkovite uporabe repelenta detaljno je objašnjen na predavanju.

Divlja svinja je najraširenija i najbrojnija vrsta krupne divljači u Hrvatskoj, a samim tim i u granicama NP „Krka“. Njezina velika reproduktivna moć i široka lepeza prehrane, a kad se uzme u obzir da nema nekih prirodnih predatora, onda je NP „Krka“ kao naručen za njezino obitavanje i vrlo lako joj se prilagoditi na ovo stanište. Isto tako kad se uzme u obzir da se u NP „Krka“ ne smiju koristiti agresivne metode u obrani poljoprivrednih površina i da je jedino prihvatljiva metoda uporabe repelenata, onda nije teško zaključiti da je taj prostor „uzgajalište“ za divlje svinje, a i drugu divljač, pritom mislim najviše na predatore, kao što su vuk, lisica i čagalj.

S ovom su temom lokalno stanovništvo, ali i članove lovačkih društava koje su uz granice Nacionalnog parka, upoznali i u travnju 2019. godine, na kojem sam predavanju osobno isto bio. Tada je bilo dogovoreno da bi se uz organizaciju NP “Krka“, uz pogranične dijelove zajedno sa lovačkim društvima tjeralo iz parka divlje svinje (naravno bez oružja) i da bi u lovištima lovci čekali na čekama i iste odstrijelili, jer je već i pticama poznato da u granicama parka nema lova. Do danas nije ništa organizirano. Isto tako tada su podijeljeni repelenti prisutnim na predavanju i koliko je to učinkovito govore sami iskazi koje su mi danas dali mještani sa kojima sam kontaktirao (Miljevci). Dosta je  onih koji su imali svoje vinograde na području parka i sada su jednostavno primorani da ih zapuste. Ne isplati im se ulagati svoj trud i sve što ide uz vinograd, jer preko noći dođe krdo divljih svinja i nema više berbe. Nije to samo problem u granicama parka, nego i poljoprivrednim gospodarstvima uz park. Noću dođe „horda“ divljih svinja, napravi „posao“ i vrati se natrag. Tada se obraćaju lovačkim društvima za naknadu štete i dovode ih u nezavidan položaj.

Nema druge nego prihvatiti činjenicu da su to takvi uvjeti i tu se ne može ništa promijeniti. Čak je jedan od sugovornika iznio prijedlog da ne bi imao ništa protiv, da se granice NP „Krka“ ograde kao što su ograđene autoceste. Svakakvih prijedloga ima i trebalo bi stvarno na višim instancama poraditi na njima da svi budu „zadovoljni“, jer nikada se neće moći svima udovoljiti. Mi samo možemo poželjeti da ima divljači, NP „Krka“ da ima što više posjetitelja, ali ne smijemo zanemariti niti trud ljudi na poljoprivrednim gospodarstvima. Stariji bi rekli: Koga šta dopadne.

 

Joško Erceg

 

Dizajn - TempraIT.