Lovački savez šibensko kninske županijeVUK KAO ZAŠTIĆENA DIVLJAČ ILI U LOVOSTAJ
VUK KAO ZAŠTIĆENA DIVLJAČ ILI U LOVOSTAJ
Konstantno se među lovcima postavlja pitanje kako regulirati status vuka u lovištima, kao zaštićenu divljač ili da se uvrsti u lovostaj. Različita su mišljenja, a najviše ih je za to da se na vuka može vršiti odstrel, ali isto tako postoji i suprotno mišljenje iz samog razloga – naknada štete. Kolege su sa opravdanjem u strahu kako će se to odraziti na naknadu štete, jer smo svjedoci da mnoga društva muče problemi sa isplatom šteta od divljači. Naravno u našem pravosuđu se još uvijek protežu slučajevi koji su nastali prije police osiguranja koju je HLS sklopio sa udrugama. Nažalost svjedoci smo da sve više presuda ide na štetu lovačkih udruga, a one koji upravljaju cestama na kojima se dogode nesreće se oslobodi odgovornosti. Stara naroda izreka kaže „Oparen puše i u hladno“. Treba napomenuti da su najviše štete od vukova na područjima oko Kistanja, odnosno u Bukovici, a i stočarima oko Knina i Vrlike.
Zatražili smo mišljenje Jose Dujića predsjednika lovačkog društva „Skradin“ i isti nam je na tu temu odgovorio:
– Mi smo za kontrolirani odstrel vuka iz više razloga. U posljednjih nekoliko godina sve je veći broj vukova na našem području i sve su veće štete stočarima. Trenutno, po saznanjima lovaca, stočara i stanovništva na području Laškovica-Kistanje obitava oko deset jedinki vuka, s tim da se vukovi viđaju i u području lovišta XV/111 „Skradin“ udaljenim i dvadesetak kilometara od navedenog platoa. Svjedoci smo da je nedavno čopor vukova stočaru iz Kistanja napao i priklao dvije junice i magarca, napadi na stada ovaca i koza su svakog tjedna. Populacija koja se bavi stočarstvom na ovom području je sve manja, a ovaj problem samo još više pridonosi tom smanjenju stočara. Kad vuk ne napada domaće životinje, naravno da bi opstao mora se prehraniti sa divljači iz lovišta, što smo svjedoci po tragovima koje nailazimo u zadnjih par godina. Također i NP „Krka“ puno ulaže u pješačke staze kroz dosad zapušteni dio parka, doslovno divljinu dalmatinskog krša. Tim stazama se kreće sve veći broj zaljubljenika u prirodu i šetnju i nemali broj u šetnju vodi i svoje kućne ljubimce, pa nismo sigurni da vuk ne bi napao te kućne ljubimce, jer obično oni dok su u šetnji nisu na povodcu. Koliko samo lovačkih pasa strada svake sezone. Mišljenja sam da je to dovoljno razloga da se povede pitanje dozvoljenog i kontroliranog odstrela vuka, i to što prije- zaključio je na kraju Joso Dujić.
Zatražili smo i mišljenje Zvonimira Bandala lovačko društvo „Promina“ Oklaj:
– Mi smo isto tako da vuk bude kao lovna divljač. U našem lovištu ima vuka, ali nije toliko velika učestalost napada na domaću stoku. Kolege lovci su mi kazali da su čuli kako se glasa divlja svinja kao da je nešto napada, a nema što drugo nego vuk, pa valjda stoga vukovi imaju hrane u divljini i nema za sada veće štete na domaćim životinjama u našem području.
Domagoj Pokrajčić, predsjednik lovačkog društva „Dinara“ Knin i član skupštine HLS-a nam je kazao:
– Mogu kazati u svoje ime i na osnovu osobnog iskustva tijekom gospodarenjima lovištima LU „Dinara“ Knin da vuk ima svoje mjesto i ulogu u prirodi. Brojno stanje je vrlo bitno, jer pojavom većeg broja jedinki u čoporu, evidentiramo i značajnije štete na divljači, kao i na stoci. Ako nadležne institucije odluče uključiti lovce u postupak smanjivanja brojnog stanja vuka, ne bih želio da snosimo neku odgovornost u bilo kojem segmentu. Naknadu štete na stoci trebalo bi povećati, ali i povećati nadzor nad stokom koja često luta lovištima bez ikakvog nadzora.
Jure Teskera, predsjednik lovačkog društva „Kijevo“ iz Kijeva sa gorčinom zbog izgubljenih mu ljubimaca za lov nam je kazao:
– Nisam protiv toga da u lovištima ima vuka, ali sam za to da se kontrolira broj i ako treba da se obavi selektivni odstrel. Meni osobno u lovnoj sezoni na izmaku je stradao pas od posljedica vuka o čemu je bio obaviješten nadležni veterinar iz Knina i utvrdio je da pas stradao od posljedica djelovanja vuka, a drugi pas mi je jednostavno nestao, a ja vjerujem da je i on nestao zbog vuka. Do danas nitko mi se nije javio za odštetu. Još jednom napominjem da u prirodnom lancu treba biti i vuka, ali treba voditi brigu da ga ne bude previše, kako bi pravio što manju štetu u lovištima, ali nažalost i stočarima na njihovoj stoci od koje mukotrpno žive. Strah me ako vuka budemo imali u LGO-u da će nas odštete na stoci i u prometnim nesrećama, jednostavno dokrajčiti. Dok država plaća štetu nama kudikamo lakše.
Nismo mogli a da ne popričamo i sa Josipom Škrapićem, predsjednikom lovačkog društva sa znakovitim imenom „Vuk“ iz Perkovića:
– Moje je mišljenje da vuka trenutno ima u većem broju nego što je prihvatljivo za naša lovišta. Ja isto tako kao i moje kolege lovci nisam protiv toga da vuk bude prisutan u našem lovištu, ali mislimo da tu nema nekakve kontrole i tu nastaju problemi. Svjesni smo da sada imamo policu osiguranja preko HLS-a, a do kada će to tako biti nitko nam ne može garantirati, pa ukoliko nam vuk postane lovna divljač, a to je divljač koja pravi ogromne štete, onda postoji velika opasnost da te štete „koštaju glave“ lovačkih društava. Nismo protiv vuka i da ostane zaštićena divljač, ali svakako da treba kontrolirati brojno stanje.
Joško Erceg