VUKA IMA SVE VIŠE, A SAMIM TIM I SVE VIŠE PROBLEMA

16. ožujka 2022. LSSKZ Web objave

Da je populacija vuka u Hrvatskoj svake godine sve veća upućuje sve više pokazatelja na to. O ovom problemu morali smo popričati sa svima onima koji su na ovaj ili onaj način došli u dodir sa vukovima, od lovaca, stočara, ovlaštenih vještaka do Ministarstva poljoprivrede. Odmah u razgovoru predsjednik lovačkog saveza Šibenko-kninske županije, Nediljko Dujić, nam je naglasio da sadašnji model gospodarenja sa vukom je neodrživ, iz više razloga. Uopće ne drži vodu činjenica koju tvrdi nadležno Ministarstvo da na teritoriju Republike Hrvatske ima 81 jedinka vuka. Pošto su lovišta sada umrežena sa kamerama i svako malo se uoče vukovi, a naročito u dalmatinskoj Zagori. Mi procjenjujemo da na području Hrvatske i dijelu Bosne koja gravitira Hrvatskoj ima negdje oko 500 jedinki. Evo po prvi put je vuk uočen i u Sisačko-moslavačkoj županiji, pa i na Žumberku. Vuk se hrani pretežno sa krupnom divljači, a kako migriraju u zimskim mjesecima divlje svinje bliže obali, tako i vuk migrira za hranom i tu nastaju velike štete na domaćim životinjama. Naročito na ovcama, kozama, a i govedima. Već petnaest godina predlažemo da se na Dinarsko-Velebitskom području vuk potpuno zaštiti i to područje je sasvim dovoljno da ne dođe u pitanje opstojnost vuka u prirodi. U ostala područja da se vuk uvede kao lovna divljač i prema zakonskim okvirima da se dozvoli odstrel. Do sada nismo naišli na razumijevanje u pogledu našeg prijedloga, pa zbog toga nastaju velike štete i na domaćim životinjama i stočari su ogorčeni zbog toga. Jednostavno je vrijeme da se nešto uradi po tom pitanju na zadovoljstvo svih. Da netko ne bi pomislio da smo mi za to da se vuk uništi, ne, ali treba mijenjati dosadašnji model upravljanja – naglasio je predsjednik Dujić.

U ovom lancu problema sa vukovima naravno da smo morali porazgovarati i sa stočarima. Prvo smo razgovarali sa Goranom Šorgićem iz Biovičina sela, koji ima 150 koza i 80 ovaca i jedan je od većih stočara sa Kninskog područja. Sam nam je naglasio da na području njegovog sela, Nunića i Ivoševaca ima negdje oko četrdeset stočara. Neki imaju od deset do dvjesta pedeset grla stoke i gdje vukovi naiđu naprave ogromnu štetu. Na tom području ljudi žive samo od te stoke koju imaju i pretežno su to stariji ljudi. I sam sam lovac i član sam lovačkog društva „Dinara“ Knin i ne smijem ništa poduzimati prema vukovima. Kad mi nastane šteta moram pozvati ovlaštenog vještaka koji iziđe na teren i utvrdi stvarno stanje, te sve pošalje prema Ministarstvu. Prije smo znali čekati i dvije godine da nam se isplati šteta, a sada je to u nekoliko mjeseci. Kad zovemo da pitamo šta je sa isplatom štete, dobijemo odgovor da trenutno nema novaca. Meni svake godine nastrada i više od trideset koza, ovaca ili njihovog podmlatka. Dok sam čuvao stoku naišao sam u posljednje vrijeme na tri strvine od srna. To što sam ja naišao, a  koliko je onih koje nitko ne vidi. Napadi su konstantni, a nama lovcima su vezane ruke. Nemam ništa protiv vuka, ali mislim da je populacija daleko veća nego što to prikazuje službena evidencija. I vuk se mora prehraniti, ali broj ih je prevelik – naglasio je Šorgić.

Drugi sugovornik koji je imao štete nastale upadom vukova među njegova goveda, je Ivan Meštrović iz Otavica. U zadnja tri četiri mjeseca nisam imao štete, ali prije su mi vukovi znali uništiti kravu ili tele, premda je moja stoka na ispaši ograđena sa elektro pastirima i ne može odlutati dalje sa tih livada. Odštetu moramo čekati nekoliko mjeseci i za tele koje se tek otelilo i nije još stavljena markica dobije se odšteta od 1.500 kuna, a za kravu 5.000 kuna. Svjesni smo da krava daleko više vrijedi, ali dobro da nam daju koliku toliku odštetu. Isto mislim da je vukova puno više nego što misle nadležni i nije nam uopće drago da moramo tražiti odštetu. Logično je da ih je manji broj da bi i štete bilo manje – zaključio je Ivan Meštrović.

Lovac Željko Ljubić iz tvrtke Dingo koja gospodari sa lovištem Rape – Zrmanja XV/9, nam je u razgovoru naglasio da je prije četiri pet godina u tom lovištu nastradalo preko trideset rasnih i kvalitetnih pasa u jednu lovnu godinu. Također je mišljenja da je vukova daleko više nego što se smatra.

Na teritoriju Šibensko-kninske županije su tri ovlaštena vještaka, i to Ivica Šupe, Iva Ljubičić i Marko Ljubičić. U razgovoru sa njima istaknuli su nam da po dojavi o nastaloj šteti su dužni izići na teren i utvrditi stvarno stanje, o čemu mora biti sva popratna dokumentacija, zapisnik i fotoelaborat. Naravno da oni na terenu utvrđuju je li nastala šteta prouzrokovana od vuka ili nije i o tome podnose izvještaj direktno u nadležno Ministarstvo, koje na osnovu toga oštećenima isplaćuje štetu. O drugim stvarima nismo ovlašteni davati komentare, nego se obratite u Ministarstvo, naglasio nam je Marko.

A u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja su zaprimljene 2113 prijave štete od vuka na domaćim životinjama u 2021. godini, od čega je 851 prijava bila iz Šibensko-kninske županije, što je više od trećine. Donekle ima i smisla, jer se kroz cijelu županiju proteže Nacionalni park „Krka“, prirodni rezervat za sve životinje. U 2022. godini za mjesec siječanj zaprimljeno je 163 prijava za Šibensko-kninsku županiju, dok za nivo cijele Hrvatske ne raspolažu s cjelokupnim podatcima, jer su podatci u drugim županijama još u obradi.

 

 

Joško Erceg

Dizajn - TempraIT.